U Hrvatskoj se premalo govori o manjinskom poduzetništvu, a ono nosi veliki potencijal za ostvarenje pozitivne društvene promjene. Manjinsko poduzetništvo igra važnu ulogu u integraciji i zaposlenosti pripadnika manjina nekog društva. U SAD-u, gdje je udio manjina u društvu značajan i gdje je privatni sektor razvijen, koncept manjinskog poduzetništva dobro je poznat pojam.
Prema istraživanju iz 2010. godine, manjine u SAD-u susreću se sa preprekama i diskriminacijom u pristupu kapitalu za razvoj poslovanja. Malim manjinskim poduzećima teže je dobiti kredite od nemanjinskih, dobivaju manje novca, u pravilu uz više kamatne stope. Stopa odbijanja kredita za manjine je veća, a broj prijava je manji zbog straha od odbijenice. Primjer SAD-a također pokazuje da je manjinskim poduzetnicima veliki problem uspostaviti kontakte i pristupiti zajednici ulagača zbog rasnih, klasnih i rodnih prepreka.
Kada sustav zakaže, crowdfunding kampanje i platforme pružaju mogućnost okupljanja manjinske zajednice kao izvora potpore u ključnom trenutku poduzetničkog osovljavanja na noge ili razvoja poslovanja. Osim toga, one stvaraju prostor za povezivanje bez diskriminacije. Uz velike crowdfunding platforme, posebnu priliku za manjinske poduzetnike/ce u SAD-u pružaju platforme poput Plum Alley-a koja teži stvaranju inkluzivne zajednice i ‘ekosustava’ investitora sa ciljem većeg pristupa žena kapitalu, ili organizacije The Black Founders koja teži povećati broj uspješnih crnaca poduzetnika u sektoru tehnologije i potaknuti ekonomski razvoj u afroameričkim zajednicama.
Manjinsko poduzetništvo u Hrvatskoj gotovo je nepoznat pojam. U jednom istraživanju albanskog poduzetništva u Hrvatskoj, svih 100 ispitanika dalo je negativan odgovor na pitanje dobivaju li pripadnici albanske manjine državne poticaje za poslovanje, a čak 74% nije znalo postoje li takvi poticaji. Nadalje, iako je Hrvatska razvila strategiju poticanja poduzetništva žena, rodna diskriminacija, segregacija tržišta i teškoće usklađivanja obiteljskog i poslovnog života i dalje predstavljaju velike prepreke. Kada govorimo o srpskoj nacionalnoj manjini, intervencija je uglavnom svedena na zastupljenost manjina u javnim službama. Istraživanje iz 2012. godine prepoznalo je važnost socijalnog poduzetništva i potrebu uvođenja pozitivne diskriminacije i poreznih olakšica za zapošljavanje srpske manjine i u privatnom sektoru.
Uzletom crowdfundinga u Hrvatskoj u posljednjih pet godina otvorene su prilike za razvoj ovog modela financiranja, kao i prilike za (samo)zapošljavanje i poduzetništvo marginaliziranih i manjinskih skupina. U top 5 crowdfunding kampanja prema prikupljenom iznosu 2016. godine našle su se čak dvije kampanje koje možemo svrstati u ovu kategoriju. Buba bar - kafić koji zapošljava osobe s Downovim sindromom prikupio je gotovo 17.000 dolara, a prva ženska craft pivovara ‘BRLOG’ blizu 12.000 dolara.
Crowdfunding i društveno poduzetništvo tako su izronili kao najperspektivniji alternativni model financiranja koji otvara prostor i za razvoj manjinskog poduzetništva. Ovome je značajno doprinijela i Crowdfunding akademija, pružajući potrebna znanja i vještine polaznicima među kojima raste broj projekata usmjerenih na osobe s invaliditetom, izbjeglice, manjine i druge marginalizirane skupine. Pozitivni efekti s vremenom će se preliti i u smjeru pritiska za većom institucionalnom potporom i edukacijom investicijskog i poduzetničkog sektora. Stvaranje zajednice i usmjerenje društvenog i financijskog kapitala na društveno korisne projekte tako otvara novo i uzbudljivo poglavlje u integraciji i poticanju manjinskog poduzetništva.
