U svijetu u kojem je bogatstvo koncentrirano u rukama malog broja korporativnih divova, ideja poduzetnika kojem glavni cilj nije profit već ostvarenje društvene dobrobiti može se činiti kao utopijska bajka. O posttranzicijskim društvima poput hrvatskog u kojem su korupcija i privatizacija gotovo sinonim da ni ne govorimo. Prema podacima Amway-evog globalnog izvješća o poduzetništvu iz 2015. gotovo 40% hrvatskog stanovništva izražava negativne statove prema poduzetništvu. Slično tome, u istraživanju Mreže mladih Hrvatske značajan dio organizacija civilnog društva iskazalo je zazor prema ideji uvođenja tržišnih principa u njihov rad. Teško bi bilo suditi je li posrijedi nerazumijevanje poduzetništva ili opravdan gnjev prema posljedicama tranzicije u obliku visoke nejednakosti i nezaposlenosti. Ipak, složit ćemo se da se o društvenom poduzetništvu u Hrvatskoj ne govori dovoljno, posebice ako uzmemo u obzir njegov potencijal za zarastanje upravo tih istih rana.
Društveno poduzetništvo podrazumijeva društvenu i ekonomsku aktivnost koju poduzimaju poduzeća, zadruge, nevladine udruge ili druge pravne osobe, a imaju dvostruki cilj: ostvarenje financijske dobiti i postizanje određenog društvenog, socijalnog ili ekološkog cilja, sukladno misiji društvenog poduzeća. Temeljna razlika u odnosu na klasično poduzeće je da se dobit prvenstveno ulaže u programske aktivnosti te daljnji razvoj poslovanja u skladu s društvenom misijom. U skladu s time, i uspješnost društvenog poduzeća mjeri se s obzirom na ostvarenu društvenu promjenu, a ne profit.
Iako je riječ o nešto širem pojmu od društvenog poduzetništva, društvena ekonomija zapošljava preko 11 milijuna ljudi u Europskoj uniji u otprilike 2 milijuna društvenih poduzeća, što čini 10% svih poduzeća Europske unije. Koristi društvenog poduzetništva su višestruke:
Kao članica Europske unije, i Hrvatska je prepoznala važnost stvaranja poticajnog okruženja za razvoj društvenih podzeća, no ova grana dobre ekonomije i dalje je u začecima. Hrvatska Strategija razvoja društvenog poduzetništva za razdoblje od 2015. do 2020. godine predviđa mjere i aktivnosti kojima bi se s više od 270 milijuna kuna unaprijedio zakonodavni okvir, prilike financiranja za društveno poduzetništvo te educiralo relevantne dionike i širu javnost o njegovoj važnosti. Mnoga društvena poduzeća u Hrvatskoj već djeluju uspješno i predstavljaju primjer dobre prakse za sve koje se odluče odvažiti za društveno-poduzetnički pothvat. Neka od njih su:
Ohrabruje činjenica da u visoko centraliziranoj Hrvatskoj društvena poduzeća poput ovih djeluju izvan Zagreba i diljem Hrvatske, što potvrđuje njihov potencijal generiranja održivog i inkluzivnog razvoja lokalnih zajednica. Uz bogatu domaću tradiciju zadrugarstva i društveno orijentirane ekonomije, društveno poduzetništvo u Hrvatskoj obećava otvaranje novog poglavlja u razvoju održivijeg, egalitarnijeg i inovativnijeg društva. Predstoje nam daljnji napori u educiranju osoba i organizacija koje već rade na društvenoj promjeni o njegovim prednostima i potencijalima.
