Doveli smo se u situaciju u kojoj učenici podsjećaju odrasle na očuvanje planeta organizirajući prosvjede diljem svijeta. Globalni eko-pokret učenika protiv klimatskih promjena, School Strike 4 Climate, već se mjesecima održava u brojnim svjetskim gradovima, a tri puta se održao i u nekoliko hrvatskih – Zagreb, Split, Varaždin, Križevci, Beli Manastir, Osijek i Pula.

Pokret također poznat pod nazivom Fridays for Future započeo je u kolovozu 2018. godine kada je tada 15-godišnja Greta Thunberg odlučila svaki školski dan u naredna tri tjedna provesti sjedeći ispred švedskog parlamenta. Cilj je bio pokrenuti vlasti da obrate pozornost na problem klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Zahvaljujući društvenim mrežama, priča se pročula i mladi diljem svijeta krenuli su u akciju u svojim gradovima.

Fridays for Future dobio je najveću potporu mladih upravo zbog njihove zabrinutosti za budućnost i zbog nezadovoljstva nedostatkom tematskih jedinica o klimatskim promjenama u predmetnim kurikulumima. Ovim se prosvjedima pitaju zašto učiti za budućnost koje ubrzo neće ni biti i čemu ulagati trud u obrazovanje kada vlasti ne slušaju obrazovane pojedince. 

S ciljem spasa klime i osiguravanja svijetle budućnosti na našem planetu, prosvjedi su se održali i u Zagrebu, a za njihovu organizaciju bila je zaslužna 17-godišnja Laura Skala, maturantica Privatne klasične gimnazije. Na prvom je prosvjedu ispred oko 2.000 okupljenih održala govor: “Političari, obraćam se vama! Što ste učinili? Jeste li zabranili jednokratnu plastiku? Jeste li uložili u solarnu energiju ili energiju vjetra? Jeste li uveli reformu o klimatskim promjenama? Niste, niste ništa napravili. Ili ćete reagirati ili ćete ignorirati. Mi, mi ćemo reagirati.”

Iako političari ove probleme ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, Laura i njezino društvo se ne predaju: “Iako nismo puno postigli s vladom, došli smo do ljudi. Barem na kratko to su bile glavne vijesti. Neki ljudi koje to prije nije zanimalo ili uopće nisu znali o čemu se radi, počeli su razmišljati o tome. Portali koji nikad nisu objavljivali takve teme, sada ih redovno objavljuju. U školama na različitim predmetima profesori pričaju s učenicima o klimatskim promjenama. Mislim da smo puno postigli, a do vlade ćemo, nadamo se, doprijeti iduće godine.”

Laura nam je također otkrila kako se prosvjedi planiraju nastaviti na jesen te dodaje koliko je važno sudjelovati u ovoj akciji: “Prosvjeda je bilo samo tri i nemamo kontinuitet kao neke druge države, ali se nadam da je barem jedna osoba kroz ovo shvatila da smo u problemu, da trebamo nove zakone i ljude koji će ih stvarno provoditi. U ozbiljnoj smo klimatskoj krizi kojoj trebamo svi pristupiti punom snagom.”

Problem globalnog zatopljena nije novost, ljudi su znali za efekt staklenika i klimatske promjene još od 1960. i nisu napravili ništa po tom pitanju. Od početka 21. stoljeća ispustilo se više CO2 u atmosferu nego ikada u povijesti te je prosječna globalna temperatura narasla za 0,5 stupnjeva. Svake godine 27 milijuna ljudi raseljeno je zbog klimatskih i vremenskih katastrofa i trpe velike društvene i ekonomske posljedice. Nadalje, UNHCR predviđa da će do 2050. godine do 250 milijuna ljudi biti raseljeno kao rezultat ekstremnih vremenskih uvjeta, smanjenja rezervi vode, degradacije poljoprivrednog zemljišta te zbog sukoba oko prirodnih resursa.

Sto svjetskih kompanija odgovorno je za 71% ispuštanja CO2. Političari koji ništa ne rade već desetljećima, iako znaju da trebaju, također su odgovorni, kao i profesori koji ne podučavaju dovoljno o tome, ali i odrasli koji se pretvaraju da će sve biti u redu - a neće.

Na žalost, ne možemo u potpunosti zaustaviti negativne klimatske promjene. No moramo maksimalno ublažiti posljedice koje će se početi osjećati za svega nekoliko desetljeća ako sada ništa ne poduzmemo. Kako bismo smanjili katastrofu, fosilna goriva trebaju ostati u zemlji - moramo ih prestati koristiti i paliti. To uključuje ugljen, naftu i plin. Moramo prestati krčiti šume. Moramo zaustaviti poljoprivredni sektor koji proizvodi metan. Političari trebaju donijeti prijedloge i zakone koji će omogućiti da više ne koristimo fosilna goriva nego alternative - energiju sunca, vjetra i ostalih obnovljivih izvora energije (za dobivanje električne i toplinske energije). 

S obzirom na to da se do promjena na nacionalnoj razini dolazi sporo, Brodoto se, osim aktivnog podupiranja ovakvih inicijativa, i sam odlučio maksimalno uključiti u ovu borbu. Tako smo započeli stvaranje samoodrživog projekta Stonefish na otoku Visu o kojem možete pročitati ovdje. Uz to, svaki događaj koji organiziramo osmišljavamo na način da ima minimalni ugljični otisak te nikada ne koristimo jednokratnu plastiku.

Svatko od nas može na neki način doprinijeti boljoj budućnosti našeg planeta! Mali koraci vrijede, pa već danas kada odete u dućan ponesite sa sobom platnenu torbu umjesto da kupujete plastične vrećice. Ugasite svjetlo i klimu prije nego odete van i recite večeras konobaru da vam stvarno ne treba ta slamka u piću. Uz to, postoje i veći koraci koje možete odmah poduzeti - pridružite se klimatskom pokretu, glasujte za političke stranke koji se bave klimatskim problemima ili donirajte organizacijama za zaštitu okoliša. Što god radili i kakve god korake poduzimali, sjetite se svakoga dana da je naša dužnost čuvati ovaj planet najbolje što znamo i možemo!