Pišonja i Žuga u paklu reality checka

Filip Bišćević

Pišonja i Žuga — likovi iz pjesama sarajevskog benda „Zabranjeno pušenje“ temeljeni na stvarnim osobama

Reality check — „Riječ ili fraza korištena kako bi se osobu vratilo među društvo, ponekad se koristi kako bi se nekom uništili snovi.“            

Urban dictionary (slobodni prijevod)

Ili po naški, ono kad te netko ili nešto nečim ili ničim spusti na zemlju. Najbezbolniji način, kada si taj netko ti, a objekt ne postoji. S reality checkom se prosječna osoba susreće bezbroj puta tijekom života u najrazličitijim situacijama. Ako je xy osoba crowdfunder, svako preispitivanje postaje potencijalni reality check. U datom momentu, osoba ili tim (ne) shvati da se u nekoj stavci „preračunala“. Pretpostavimo da su Pišonja i Žuga odlučili postati crowdfunderi i rade na projektu „Pišonja i Žuga idu na more“. Pišonja i Žuga naći će se oči u oči s reality checkom u nekom od sljedeća tri slučaja:

1) Pišonja i Žuga razrađuju ideju. Šire je među obitelji i prijateljima. Generalna podrška izostaje. Pišonja i Žuga ljeto provode na obližnjem jezeru.      

2) Pišonja i Žuga razradili su plan pripreme crowdfunding kampanje. Prolaze kroz sve razrađene stavke. Shvate da nemaju kapacitete da odrade kampanju. Pišonja i Žuga ljeto provode na obližnjem jezeru.

3) Pišonja i Žuga dogurali su do trenutka lansiranja crowdfunding kampanje. Kampanja završava. Nisu dosegli zadani cilj. Pišonja i Žuga namakli su sredstva putem kampanje da dođu do Karlovca. Pišonja i Žuga ljeto provode na četiri rijeke.

Zašto Pišonja i Žuga ne mogu na more?

U prvom slučaju ideja je vremenski kratko trajala. Reality check desio se u pravom trenutku i došao od onih koji su Pišonji i Žugi najbliskiji. Pišonja i Žuga uštedjeli su i vrijeme i novac. U drugom slučaju Pišonja i Žuga unatoč podrške najbližih, shvaćaju da nema ni vremena ni novaca da se kampanja odradi dostojno. To su Pišonja i Žuga u kojima se prepoznaju mnogi crowdfunderi. Ovdje je reality check pojava na dnevnoj bazi. Entuzijazam i posvećenost ovdje profiliraju najuspješnije crowdfundere. Vrijeme je da preispitaju svoju ideju, može li se modificirati kako bi potencijalno postala izvedivija. U trećem slučaju Pišonja i Žuga su požurili kampanju, putem neozbiljno shvativši pojam pripreme crowdfunding kampanje. 

Timovi se pripremaju za pitchanje

Reality check dešava se tijekom trajanja kampanje ili na samom kraju kada postaje službeno da su skupili simboličan u odnosu na traženi iznos. Pišonja i Žuga iz trećeg slučaja najčešći je slučaj u hrvatskom mikrokozmosu crowdfundanja. Naime 88% kampanja lansiranih iz Hrvatske ne uspijeva jer je kampanja neozbiljno odrađena ili su Pišonja i Žuga nevjerojatno tvrdoglave osobe koje su se oglušile na sve reality checkove koji su pred njih postavljeni. Barem su dvije stvari trebali posložiti prije starta kampanje. Osigurati dovoljan broj backera (u Hrvatskoj je to 256 po kampanji) ili postaviti realni novčani cilj (u Hrvatskoj je prosječna uspješnost kampanja čak 46% ako je cilj manji od $10.000).

Kada Crowdfunding akademija postane kvalitetan reality check

Postoji trenutak kada crowdfunder pomisli „To je to, imam vrhunsku ideju, ovo mora proći.“, pa zajaši val entuzijazma, pomisli da je Superman i da će se projekt izfinancirati sam od sebe. Putem zaboravi na milijun detalja koje treba razraditi, a koji su nužni da se prikupi iznos kako bi ideja postala stvarnost. Jedna od većih vrijednosti Crowdfunding akademije je upravo reality check. Neki su timovi došli s idejama koje su enormono velike, financijski cilj je uz sav trud vjerojatno nedostižan ili je riječ o megalomanskim sanjarima. Njima je Crowdfunding akademija došla kao naručena da ih spusti na zemlju. To ne znači da od ideja treba odustati, već suprotno. Ispunjeni znanjem koje su stekli svaki od timova sada ima jasnu sliku što je zapravo crowdfunding i kakve modifikacije na projektu treba učiniti da bi isti postao crowdfundabilan.  

Panel iskusnih crowdfundera na Akademiji 2017

Iznad 12%, ispod 88%

Neki timovi možda shvate da je ideja u suštini neprikladna za crowdfundanje i odluče pronaći druge izvore financiranja. No sva je ljepota crowdfundanja u tome da svi bez obzira na ideju iza projekta imaju jednake startne pozicije. Na timu je da pripremi teren kako bi crowdfunding kampanja, jednom kada se pritisne tipka „Launch“ polučila uspjeh. Projekti koji ulete u crowdfundanje bez ikakve pripreme najčešće ne uspiju. Neki projekti ulože vrijeme i trud, upišu Crowdfunding akademiju, u procesu shvate da ima tu još puno, puno posla da uspiju i na kraju uspiju ako je plan do detalja razrađen i uloge podijeljene. Ako i ne uspiju ostaje im iskustvo za neku drugu crowdfunding kampanju nekom drugom prilikom. Međutim, ono što je sigurno jest sljedeće, tim koji kreće u crowdfundanje gotovo sigurno ima uspješnu kampanju ako na svaki reality check iznađe odgovor kako ga premostiti. Reality check desit će se svakom i ponekad djeluje kao okidač za razvoj ideje. Samo dobre ideje, kvalitetno pripremljene mogu povećati postotak uspješnosti crowdfundinga u Hrvata s 10% na više.Utemeljena vjera i entuzijazam u ideju tj. projekt na kraju su dana ključni faktori premošćivanja svakog reality checka i uspješne crowdfunding kampanje.